Almay amelyore estrateji enèji idwojèn, double objektif idwojèn vèt la

Nan dat 26 jiyè, Gouvènman Federal Alman an te adopte yon nouvo vèsyon Estrateji Nasyonal pou Enèji Idwojèn nan, avèk espwa pou akselere devlopman ekonomi idwojèn Almay la pou ede l reyalize objektif netralite klimatik li pou 2045.

Almay ap chèche ogmante depandans li sou idwojèn kòm yon sous enèji nan lavni pou diminye emisyon gaz ki lakòz efè tèmik nan sektè endistriyèl ki polye anpil tankou asye ak pwodui chimik yo, epi pou diminye depandans li sou konbistib fosil enpòte yo. Twa zan de sa, an jen 2020, Almay te pibliye estrateji enèji idwojèn nasyonal li a pou premye fwa.

Objektif idwojèn vèt la double

Nouvo vèsyon estrateji a se yon lòt aktyalizasyon nan estrateji orijinal la, ki gen ladan sitou devlopman akselere ekonomi idwojèn nan, tout sektè yo pral gen aksè egal a mache idwojèn nan, yo pran an kont tout idwojèn ki respekte klima a, ekspansyon akselere enfrastrikti idwojèn nan, koperasyon entènasyonal, plis devlopman, elatriye, pou devlope yon kad aksyon pou pwodiksyon, transpò, aplikasyon ak mache enèji idwojèn.

Idwojèn vèt, ki pwodui atravè sous enèji renouvlab tankou solè ak van, se fondasyon plan Almay pou abandone konbistib fosil yo nan lavni. Konpare ak objektif ki te pwopoze twa zan de sa, gouvènman Alman an double kapasite pwodiksyon idwojèn vèt la nan nouvo estrateji a. Estrateji a mansyone ke nan lane 2030, kapasite pwodiksyon idwojèn vèt Almay la ap rive nan 10 GW epi fè peyi a tounen yon "santral idwojèn", yon founisè teknoloji dirijan.

Selon previzyon yo, demann idwojèn Almay la ap rive jiska 130 TWh nan lane 2030. Demann sa a ta ka menm rive jiska 600 TWh nan lane 2045 si Almay vle vin net nan klima.

Se poutèt sa, menm si yo ogmante objektif kapasite elektwoliz dlo domestik la a 10 GW pa 2030, 50% a 70% nan demann idwojèn Almay la ap toujou satisfè atravè enpòtasyon, e pwopòsyon sa a ap kontinye ogmante nan kèk ane kap vini yo.

Kòm rezilta, gouvènman Alman an di li ap travay sou yon estrateji apa pou enpòtasyon idwojèn. Anplis de sa, li prevwa konstwi yon rezo tiyo enèji idwojèn ki gen anviwon 1,800 kilomèt nan Almay depi 2027-2028 atravè nouvo konstriksyon oswa renovasyon.

"Envesti nan idwojèn se envesti nan avni nou, nan pwoteksyon klima, nan travay teknik ak nan sekirite ekipman pou enèji," te di Chanselye Adjwen Alman an ak Minis Ekonomi Habeck.

Kontinye sipòte idwojèn ble a

Anba estrateji mete ajou a, gouvènman Alman an vle akselere devlopman mache idwojèn nan epi "ogmante anpil nivo tout chèn valè a". Jiskaprezan, finansman sipò gouvènman an te limite a idwojèn vèt, epi objektif la rete "pou reyalize yon rezèv idwojèn vèt ak dirab ki fyab nan Almay".

Anplis mezi pou akselere devlopman mache a nan plizyè domèn (asire ase rezèv idwojèn pa 2030, konstwi yon enfrastrikti ak aplikasyon idwojèn solid, kreye kondisyon kad efikas), nouvo desizyon ki enpòtan yo konsène tou sipò leta pou diferan fòm idwojèn.

Malgre sipò finansye dirèk pou enèji idwojèn ki pwopoze nan nouvo estrateji a limite a pwodiksyon idwojèn vèt, aplikasyon idwojèn ki pwodui apati konbistib fosil (sa yo rele idwojèn ble), ki gen emisyon diyoksid kabòn yo kaptire epi estoke, kapab resevwa sipò leta tou.

Jan estrateji a di a, yo ta dwe itilize idwojèn nan lòt koulè tou jiskaske gen ase idwojèn vèt. Nan kontèks konfli Larisi-Ikren an ak kriz enèji a, objektif sekirite apwovizyonman an vin pi enpòtan toujou.

Idwojèn ki pwodui apati elektrisite renouvlab ap vin pi plis yon remèd mirak pou sektè tankou endistri lou ak avyasyon ki gen emisyon patikilyèman konstan nan lit kont chanjman klimatik la. Li wè tou kòm yon fason pou ranfòse sistèm elektrisite a avèk plant idwojèn kòm sipò pandan peryòd kote pwodiksyon enèji renouvlab ba.

Anplis de konfli sou si wi ou non pou sipòte diferan fòm pwodiksyon idwojèn, domèn aplikasyon enèji idwojèn nan te tou sijè diskisyon an. Estrateji idwojèn ki mete ajou a deklare ke yo pa ta dwe limite itilizasyon idwojèn nan divès domèn aplikasyon.

Sepandan, finansman nasyonal la ta dwe konsantre sou domèn kote itilizasyon idwojèn "absoliman nesesè oswa pa gen okenn altènatif". Estrateji enèji idwojèn nasyonal Alman an pran an kont posiblite pou yon aplikasyon laj idwojèn vèt. Konsantrasyon an se sou kouplaj sektè ak transfòmasyon endistriyèl, men gouvènman Alman an sipòte tou itilizasyon idwojèn nan sektè transpò a nan lavni. Idwojèn vèt gen pi gwo potansyèl nan endistri, nan lòt sektè ki difisil pou dekarbonize tankou avyasyon ak transpò maritim, epi kòm yon matyè premyè pou pwosesis chimik yo.

Estrateji a deklare ke amelyore efikasite enèji ak akselere ekspansyon enèji renouvlab enpòtan anpil pou atenn objektif klima Almay yo. Li te mete aksan tou ke itilizasyon dirèk elektrisite renouvlab pi preferab nan pifò ka yo, tankou nan machin elektrik oswa ponp chalè, akòz pèt konvèsyon ki pi ba konpare ak itilizasyon idwojèn.

Pou transpò wout, idwojèn ka sèlman itilize nan machin komèsyal lou, alòske nan chofaj li pral itilize nan "ka byen izole," gouvènman Alman an te di.

Amelyorasyon estratejik sa a demontre detèminasyon ak anbisyon Almay pou devlope enèji idwojèn. Estrateji a deklare klèman ke nan lane 2030, Almay pral vin yon "gwo founisè teknoloji idwojèn" epi etabli yon kad devlopman pou endistri enèji idwojèn nan nivo Ewopeyen ak entènasyonal, tankou pwosedi lisans, estanda konjwen ak sistèm sètifikasyon, elatriye.

Ekspè enèji Alman yo te di ke enèji idwojèn toujou manke nan tranzisyon enèji aktyèl la. Nou pa ka inyore ke li bay yon opòtinite pou konbine sekirite enèji, netralite klima ak compétitivité amelyore.


Dat piblikasyon: 8 Out 2023