Ministè Min ak Enèji Brezil la ansanm ak Biwo Rechèch Enèji (EPE) la pibliye yon nouvo vèsyon kat planifikasyon enèji eolien lanmè peyi a, apre yon dènye aktyalizasyon nan kad regilasyon pou pwodiksyon enèji. Gouvènman an prevwa tou pou l gen yon kad regilasyon pou enèji eolien lanmè ak idwojèn vèt an plas nan fen ane sa a, dapre yon rapò Reuters ki sot pase.
Nouvo kat sikwi enèji eolien maren an kounye a gen ladan konsiderasyon pou asiyen zòn federal pou devlopman enèji eolien maren an akò avèk lwa brezilyen yo sou regilarizasyon, jesyon, lokasyon ak eliminasyon zòn yo.
Kat la, ki te pibliye pou premye fwa an 2020, idantifye 700 GW potansyèl eolien maren nan eta kotyè brezilyen yo, alòske estimasyon Bank Mondyal yo soti nan 2019 mete potansyèl teknik peyi a a 1,228 GW: 748 GW pou wat eolien k ap flote, epi enèji eolien fiks se 480 GW.
Minis Enèji Brezil la, Alexandre Silveira, te di gouvènman an gen plan pou adopte yon kad regilasyon pou enèji eolien maren ak idwojèn vèt nan fen ane sa a, dapre sa Reuters te rapòte nan dat 27 jen.
Ane pase a, gouvènman brezilyen an te pibliye yon dekrè ki pèmèt idantifikasyon ak alokasyon espas fizik ak resous nasyonal nan dlo enteryè peyi a, lanmè teritoryal li, zòn ekonomik maritim eksklizif li ak platfòm kontinantal li pou devlope pwojè enèji eolien maren, ki se premye pa Brezil nan direksyon enèji eolien maren. Yon premye pa enpòtan.
Konpayi enèji yo te montre tou anpil enterè nan konstwi pak eolien maren nan dlo peyi a.
Jiska prezan, yo soumèt 74 aplikasyon pou pèmi envestigasyon anviwònman ki gen rapò ak pwojè enèji eolyèn maren bay Enstiti pou Anviwònman ak Resous Natirèl (IBAMA), ak yon kapasite konbine tout pwojè pwopoze yo ki apwoche 183 GW.
Anpil nan pwojè sa yo te pwopoze pa devlopè Ewopeyen yo, tankou gwo konpayi petwòl ak gaz Total Energy, Shell ak Equinor, ansanm ak devlopè enèji eolien k ap flote BlueFloat ak Qair, ke Petrobras ap fè patenarya avèk yo.
Idwojèn vèt la fè pati pwopozisyon yo tou, tankou sa ki nan Neoenergia, filiyal brezilyen Iberdrola a, ki gen plan pou konstwi 3 GW pak eolien maren nan twa eta brezilyen, tankou Rio Grande do Sul, kote konpayi an te deja siyen yon memorandòm antant ak gouvènman eta a pou devlope enèji eolien maren ak yon pwojè pou pwodui idwojèn vèt.
Youn nan aplikasyon pou enèji eolien maren yo te soumèt bay IBAMA soti nan H2 Green Power, yon konpayi ki devlope idwojèn vèt ki te siyen tou yon akò ak gouvènman Ceará pou pwodui idwojèn vèt nan konplèks endistriyèl ak pò Pecém nan.
Qair, ki gen plan tou pou enèji eolien maren nan eta brezilyen sa a, te siyen yon akò tou ak gouvènman Ceará a pou itilize enèji eolien maren pou alimante yon izin idwojèn vèt nan konplèks endistriyèl ak pò Pecém nan.
Dat piblikasyon: 7 Jiyè 2023
